Rad i pandemija

Korona virus ugrozila hiljade radnih mjesta u BiH: Vlade još uvijek nemaju plan kako pomoći poslodavcima

U BiH pandemija iskorištena za koruptivne radnje

30.06.2020 21:30
Slika
Poslodavci u Bosni i Hercegovini zbog pandemije koronavirusa bili su primorani otpustiti stotine radnika, a posebno poslodavci koji vode izvozne firme, jer su sve granice bile zatvorene, a izvoz onemogućen.


AUTORICA: MAJA NIKOLIĆ

Također, među onima koji su najteže prošli su i poljoprivrednici. Da je Bosna i Hercegovina slušala dugogodišnje savjete poslodavaca, velikih proizvođača i poljoprivrednika, da se uvoz u ovu zemlju raznih roba smanji, posljedice pandemije COVID-19 ne bi bile ovako katastrofalne.


„Bosna i Hercegovina svake godine bilježi porast uvoza i pad izvoza svojih proizvoda. Mi imamo jako neorganizovan sektor izvoza, ali zato imamo jako dobro organizovan sektor uvoza i distribucije po marketima. Naši poljoprivrednici nemaju tu mogućnost da uđu u markete i ponude svoje proizvode, a koliko su važni naši proizvodi i kvalitetni pokazalo se tek sada u ovoj pandemiji kada su sve granice bile zatvorene, a robu je bilo teško uvesti“, kaže Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Kantonalne privredne komore Tuzla.


No, pandemija koronavirusa je potaknula brojne ljude da se vrate vlastitoj proizvodnji, a posebno oni ljudi koji su ostali bez posla.


„Ja sam radio kao vozač autobusa. Vozio sam uglavnom u Beč, otac sam dvoje djece. Jedino sam ja radio. Supruga je završila fakultet, ali nikada se nije uspjela zaposliti. Kad su se zatvorile granice, ostali smo ovdje kod kuće. Evo već tri mjeseca ja ne radim, ljudi slabo putuju. Vlasnik nema mogućnost da nas sve vrati na posao. Sad nam je najavio da će nas sve odjaviti pa kada situacija bude bolja da će nas opet sve vratiti s biroa. Tako da sam ja morao, htio ne htio, opet na njivu. Moram djecu školovati, a vratili smo se i proizvodnji džemova i sokova. Teško jeste i samo djeci govorim da bježe odavde“, kaže nam Damir Salihović iz Kalesije, vozač autobusa.


A situacija s radnim mjestima i velikim proizvodnim pogonima mogla bi biti još i gora. Bosna i Hercegovina bilježi sve više pad proizvodnje i izvoza čuvenog bosanskohercegovačkog krastavca kornišona, a bosanskohercegovačka šljiva koja je brend u Evropskoj uniji, pitanje je šta će sada biti s njenim izvozom, kada se zatvaraju vrata za BiH zbog porasta oboljelih u ovoj zemlji od koronavirusa.


„Mi već sada imamo problem na graničnim prelazima s izvozom našeg voća i povrća, jer je Hrvatska ograničila izlaz. O ovom problemu mi stalno razgovaramo i na našem državnom parlamentu. Naš najveći kupac šljive je Njemačka i nama je itekako stalo da naši proizvodi što prije dođu na police zapadnoevropskog tržišta. Također, važno je napomenuti da mi imamo Marketinšku asocijaciju bh. ljive koja okuplja izvoznike šljive iz cijele zemlje“, pojasnio nam je Selimović.


I ranije, zbog ogromnog uvoza, sada zbog pandemije koronavirusa, dolazi do smanjene proizvodnje u Bosni i Hercegovini, a to samim time znači i gašenje radnih mjesta. Primjerice, u vrijeme kada se o aktuelnom virusu nije ni govorilo niti je postojao – 2018. godine, u Bosu i Hercegovinu je uvezeno paradaiza u vrijednosti od 15 miliona KM, odnosno 19 hiljada tona u kilogramima. U 2019. godini taj uvoz se povećao na 18 miliona KM. Također, u 2019.godini Bosna i Hercegovina je uvezla paprike u vrijednosti od 13 miliona KM, odnosno 15 hiljada tona. Zanimljiv je podatak da značajno raste i uvoz crvenog luka u BiH, u vrijednosti većoj od 10 miliona KM. Isto tako, Bosna i Hercegovina je uvezla i graha u vrijednosti većoj od 10 miliona KM.


„To su kulture koje mi proizvodimo veoma kvalitetno i možemo te milione imati u našim rukama. Upravo iz tog razloga, zbog nepodrške imamo sada situaciju da nam ljudi napuštaju ruralna područja. U tom lancu vrijednosti oni su gubitnici, jer su primarni proizviđači i istinski radnici i vrijedni ljudi, uvijek na gubitku. Nama je neophodna podrška institucija“, istaknuo je Suad Selimović za Radnički univerzitet.


Bosna i Hercegovina ima veoma važne ljude koji raspolažu s visokom kvalitetom znanja, kako spasiti privredu i poljoprivredu – grane koje grade radna mjesta.


„Ali neorganizovanost poticajne politike otežava cijeli proces razvoja privrede i očuvanja radnih mjesta. I ključno je pitanje, ko bi danas radio u gubitku. Zato i poslodavce i proizvođače treba razumjeti. Ja smatram da sredstva koja su dana, a nisu kontrolisana ne treba nikome dati“, istaknuo je Suad Selimović iz Kantonalne privrede komore Tuzla.


Ove godine sve turističke zajednice i aviokompanije bilježe pad radnih mjesta. Primjerice i „Panonika“ Tuzla bilježi pad radnih mjesta zbog pandemije koronavirusa. Tuzlanski aerodrom nikada nije profunkcionirao u punom kapacitetu nakon marta 2020. godine. Sve ovo je ugrozilo radna mjesta i dovelo u pitanje ekonomiju Bosne i Hercegovine.


Pandemiju koronavirusa obilježila je velika koruptivna afera nabavke respiratora za oboljele. Naime, Vlada Federacije je, uz Federalni štab Civilne zaštite dala značajna sredstva za nabavku respiratora firmi koja se bavi proizvodnjom maline. Dio sredstava je pronevjeren, respiratori nikada nisu stavljeni u funkciju, a Tužiteljstvo BiH pokrenulo je veliku istragu u kojoj je među osumnjičenima bio i aktuelni premijer Federacije BiH Fadil Novalić.


Sve ovo je razočaralo dodatno brojne vrijedne poslodavce koji su zbog nerazumjevanja morali otpuštati radnike, smaniti proizvodnju, a neki od njih i gasiti velika poslovna poduzeća.

0 0

Kontaktirajte nas

 

 

Front Slobode
Dragiše Trifkovića 2/3
Tuzla, 75 000
Bosna i Hercegovina
runiverzitet@gmail.com

Mapa

Brojač posjeta

Broj online korisnika: 2

Broj jedinstvenih posjeta: 66305

Ukupno pregleda: 562175