Zidne novine

PROFIT IZNAD ŽIVOTA RADNICA/KA

 

06.04.2020 17:21
Slika
Ono što je vidljivo golim okom je građevinski sektor koji radi punim kapacitetom. I najpovršniji pogled na stanje na gradilištima je poražavajuće. Radnici po slobodnoj volji koriste zaštitne maske, a scene da tokom pauze jedu na građevinskim elementima, da se ne poštuju socijalne distance neminovno
Radnici, prvenstveno oni zaposleni u privatnom realnom sektoru u eri pandemije COVID – 19  našli su se u dvostrukoj stupici.

Oni poslodavci u bh. entitetu Republika Srpska koji su procijenili da imaju uvjete da nastave rad i time „poslušaju apel Vlade RS da očuvaju privredu i RS“ svojim uposlenicima nisu ostavili veliku mogućnost izbora. Ili dolaziti na posao ili slijedi otkaz. Jer bi „prestanak redovnog odvijanja procesa proizvodnje nanio nesagledivu štetu po interese firme“.

Navedeni citati dio su naredbe koju je 13.marta izdalo poslovodstvo banjalučke tvornice obuće Bema, koji su postali dostupni javnosti, ali  sa manje-više sličnim naredbama suočili su se i radnici u ostatku realnog sektora gdje je odlučeno da se rad nastavi.

Podsjećamo, Vlada RS i Krizni štab za djelovanje u vanrednim situacijama 13. marta ove godine donijeli su zbog pandemije COVID – 19 set odluka i uredbi kojima je poslodavcima i građanima preporučeno kako raditi i ponašati se kako bi se nivo širenja epidemije sveo na najmanju moguću mjeru.

Ministar zdravlja RS Alen Šeranić je naveo da su Uniji udruženja poslodavaca RS upućene od strane Instituta za javno zdravlje mjere kojih se svi poslodavci moraju pridržavati kako bi zaštitili svoje radnike. Uz ostalo, njima su predviđeno, redovne dezinfekcije radnih prostora, zaštita uposlenika maskama i rukavicama i osiguravanje udaljenosti među radnicima od 1,5 metra.

Radnicima je također, u slučajevima da koriste organizirani prevoz za dolazak i odlazak s posla, trebalo osigurati iste mjere zaštite kao i tokom trajanja rada. Za kontrolu navedenog odlukama Štaba za postupanje u vanrednim situacijama i kriznih štabova lokalnih zajednica nadležan je Republički inspektorat.

Proizvodne firme potencijalni klasteri zaraze

U teoriji to je tako. No, manje od mjesec dana od pojave nultog zaraženog COVID – 19 u BiH, tačnije Banjaluci, dvije tvornice prijete da postanu najveći klasteri  širenja zaraze.

Riječ je o tvornici obuće Bema iz Banjaluke u kojoj su dvije radnice zaražene koronavirusom, te „Mehaničkim konstrukcijama„ iz Kotor Varoša. Jedan od njihovih radnika pozitivan na COVID -19 kao i cijela njegova porodica  tokom testiranja naveo je da je bio  u kontaktu sa svim uposlenicima.

Na mogućnost novog klastera „Mehaničke konstrukcije“ ukazao je Krizni štab opštine Kotor Varoš iznijevši niz frapantnih podataka o pokušaju uprave da prikrije ključne podatke vezane za mogućnost širenja zaraze. U saopštenju za javnost su naveli  da su  od momenta davanja izjave prvozaraženog Domu zdravlja u više navrata traženo od uprave preduzeća Mehaničke konstrukcije da dostavi spisak svih radnika, a oni su u kontinuitetu sa službene email adrese slali spiskove sa nepotpunim podacima na osnovu kojih zdravstveno-sanitarni inspektor nije mogao izdati rješenja o kućnoj izolaciji. Od ukupnog broja zaposlenih samo njih 18 je testirano. No još je pogubniji podatak da je firma policiji i nadležnim zdravstvenim institucijama zatajila i podatak da su u tvornici radili i radnici sa sjevera Italije, koji je najviše pogođen COVID-19 koji su tu stigli u jeku pandemije.

U Bemi je u jednoj smjeni radilo 800 radnica/ka i ima li se u vidu da je zbog specifičnosti posla nemoguće osigurati dovoljnu distancu tokom procesa rada, pitanje je koliko su dvije radnice pozitivne na COVUD -19 mogle zaraziti osoba oko sebe. Tim više jer se zaraza širi eksponencijalnom progresijom.

Na stanje u Bemi, prevashodno činjenici da organizirani prevoz uposlenika ne omogućava socijalnu distancu javnost je ukazivala danima, no reakcije nadležnih organa su izostale. Tehnički direktor Beme, i istaknuti član vladajućeg SNSD-a, Marinko Umićević sva upozorenja javnosti nazivao je „politikanastvom i pokušajem obračuna sa njim i strankom“. Na isti način, negirao je i pojavu zaraze među radnicama, sve dok nisu stigle zvanične potvrde ministra zdravlja RS.

Bema je obustavila rad do 20. aprila, no naknadna reakcija Kriznog štaba Banjaluka, zaduženog za nadzor nad radom preduzeća u svojoj zajednici, mogla bi se pretvoriti u svojevrsnu katastrofu.

Izostanak inspekcijskog nadzora

Primjeri Beme i Mehaničke konstrukcije dokaz je da su i u vrijeme pandemije kapital i lični interes stavljeni ispred opšteg javnog interesa i zaštite svojih radnika i svih građana.

Pokušaji da se dođe do zvaničnih podataka koliko privatnih firmi u ovom trenutku radi i u kojem obimu i da li se u njima poštuju postavljene norme za zaštitu radnika ostali su neuspješni.

Ono što je vidljivo golim okom je građevinski sektor koji radi punim kapacitetom. I najpovršniji pogled na stanje na gradilištima je poražavajuće. Radnici po slobodnoj volji koriste zaštitne maske, a scene da tokom pauze jedu na građevinskim elementima, da se ne poštuju socijalne distance neminovno potvrđuje tezu da je kapital stavljen iznad opšteg interesa.

Iz tog ugla parole da „ zaštitimo bake i deke“ pod kojom je licima iznad 65 godina života zabranjeno kretanje ili je ograničeno na sramni minimum su u najmanju ruku licemjerne.

Apeli sindikata

Uvođenje vanrednog stanja u RS-u dodatno je „svezalo ruke „ i sindikatima koji trenutno jedino što čine je pišu apele upućene vlastima u kojima ih pozivaju da poslodavce primoraju da vode računa o zaštiti radnika koji dolaze na posao posebno onih u realnom sektoru.

Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić navela je da je neprihvatljivo da  rad inspektorata bude skoncentrisan isključivo na kontrole graničnih prelaza u cilju efikasnije zaštite od širenja pandemije lica koja ulaze u BiH. I pozvala Vladu RS da sve uposlene koji imaju adekvatne kvalifikacije angažuje kako bi vršili kontrolu privatnih poslodavaca u realnom sektoru gdje se odvija proces proizvodnje.

O uvjetima rada u javnim preduzećima (Željeznice RS, Elektoprivreda) također jedva da se i govori.  Konkretno, u JP Željeznice RS gdje je povećan obim poslova jer se zbog novonastale situacije brojni sektori ponovo opredjeljuju za transport željezničkim saobraćajem nivo zaštite radnika je na poražavajućem nivou. Sindikalni partneri Radničkog univerziteta upozoravaju na nedostatak zaštitne opreme, što njihovo zdravlje ali i zdravlje njihovih porodica direktno ugrožava.

U cijeloj BiH imaju li se u vidu podaci o broju lica koja se nalaze pod nekim vidom zdravstvenog nadzora mogućnost širenja pandemije se svakodnevno povećava. Mali broj testiranja pogotovo u sredinama u kojima je i najveći broj pozitivnih na COVID- 19, a Banjaluka u tome prednjači, stoga i ne daje cjelovitu sliku o zdravstvenom stanju populacije.

Iako ministar zdravlja RS na dnevnoj osnovi izlazi s podacima o broju pozitivnih na COVID -19, lica pod nadzorom ili onih koji su u nekom od oblika izolacije klasteri se više ne spominju.

Ta pitanja nisu ni u fokusu medija, da li iz straha da će svojim izvještavanjem biti na meti prekršajnog ili krivičnog gonjenja zbog „izazivanja panike među stanovništvom“ ili čistog nemara.

Kako dalje?

Ipak, cjelokupan teret odgovornosti  prebaciti na privatne poslodavce u realnom sektoru  ne bi bilo pošteno. Ekonomska dubioza s kojoj bh  entitet RS  živi godinama, osiguranje tekuće likvidnosti budžeta konstantnim zaduživanjima na domaćem tržištu kapitala i oslanjanjem na kredite međunarodnih finansijskih institucija, potpuno devastiran zdravstveni sektor koji  se suočio s borbom protiv pandemija s dubiozom od preko milijardu KM sada dolaze na naplatu.

 Iz Vlade RS najavili su nova zaduženja od 600 miliona KM emisijom obveznica, očekuje se i nastavak suradnje/ kreditiranja s Međunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom bankom, Evropskom bankom za obnovu i razvoj.

No kada poreski prihodi rapidno padaju a nužno je osigurati dodatna izdvajanja za funkcioniranje zdravstvenog sektora, penzije, socijalna davanja i plate uposlenima u javnom sektoru, šanse za ozbiljnu i kontinuiranu  podršku realnom sektoru su krajnje neizvjesne. Najavljene interventne  mjere odnose se samo za mart, a kako dalje još niko ne daje konkretan odgovor.

 
0 0

Kontaktirajte nas

 

 

Front Slobode
Đorđa Mihailovića 3/4
Tuzla, 75 000
Bosna i hercegovina
runiverzitet@gmail.com

Mapa