Rad i pandemija

Prvi put u BiH: KONAČNO ZAKON O SPREČAVANJU UZNEMIRAVANJA NA RADU

 

25.08.2020 18:31
Slika
Upućeni tvrde da je mobing djelimično reguliran postojećim zakonodavstvom, ali radi se o uopćenim pojmovima koji se mogu široko tumačiti

AUTOR: MIRSAD BEHRAM

Mobing, odnosno uznemiravanje na radnom mjestu nije nikakva apstraktna priča sa skupova nevladinih organizacija ili sindikata. To je pojava koja se dešava u praksi, odnosno “na terenu”, kako se to često kaže.
 
Prema podacima koje je na svojoj zvaničnoj internetskoj stranici objavio Savez sindikata Republike Srpske, mobing je sve više prisutan, a prema podacima ureda Ombudsmana za ljudska prava, njima na godišnjem nivou u prosjeku stigne od 40 do 80 žalbi na mobing.
 
Sindikalni aktivisti s kojim smo nezvanično razgovarali kažu kako je taj broj samo vrh ledenog brijega, odnosno riječ je tek o slučajevima koji se prijave. Koliko ih je u stvarnosti – niko zapravo i ne zna.
 
Kako su objavili iz Saveza sindikata Republike Srpske, uvažen je njihov zahtjev pa će u tom bh. entitetu – a time i u cijeloj BiH – prvi put biti donesen konkretan Zakon o sprečavanju uznemiravanja na radu, koji se direktno odnosi isključivo na mobing. Očekivanja su da taj zakon u RS bude donesen do kraja ove godine.
 
Zašto Zakon o mobingu?
 
Kako su objavili iz Saveza sindikata RS, poslodavcima je dovoljan i Zakon o radu, jer oni kažu da je tim zakonom sve definirano, pa i uznemiravanje na poslu.
 
I zaista, sindikalni izvori sa nivoa Bosne i Hercegovine kazali su nam da se mobing uistinu spominje u važećim zakonskim rješenjima.
 
„Na nivou Bosne i Hercegovine mobing je dijelom reguliran Zakonom o zabrani diskriminacije; dakle, tu postoji dio koji se tiče mobinga“, rekao nam je jedan izvor. Kao i u RS trenutno, tako se u Federaciji BiH važećim Zakonom o radu tretira mobing, dodao je.
 
„Međutim, među sindikalnim aktivistima vlada mišljenje da je taj zakon dosta uopćen, da se može široko tumačiti, a i tu se mobing kratko spominje. Štaviše, nema konkretnih rješenja za slučajeve uznemiravanja na radu, po našem mišljenju“, rekao je taj izvor i naglasio da se u konkretnim slučajevima sporova oko mobinga radije pozivaju na Zakon o zabrani diskriminacije na nivou države Bosne i Hercegovine.
 
Zato je Savez sindikata RS pokrenuo proceduru donošenja Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu; u stvari, on je već u fazi radnog materijala, koji je dostupan na internetskoj stranici tog sindikata. Zakon uređuje zaštitu od uznemiravanja na radu, kao i postupak za ostvarivanje prava na zaštitu od uznemiravanja.
 
Šta je uznemiravanje na radu?
 
U članu 5. tog zakona uređuje se pojam mobinga:
 
„Uznemiravanje na radu, u smislu ovog zakona, je svako ponašanje prema radniku, grupi radnika ili poslodavcu koje može nanijeti štetu fizičke, psihičke ili seksualne prirode“, navodi se u tekstu Zakona. Dodaje se i kako uznemiravanje na radu može biti jednokratno ili kontinuirano, aktivno ili pasivno postupanje, između samih radnika ili između radnika i pretpostavljenih, radnika nad pretpostavljenim ili od strane trećih lica s kojima radnik dolazi u kontakt u obavljanju svojih poslova.
 
Definirano je i da uznemiravanje na radu može biti fizičke, psihičke i seksualne prirode, dok se članom 7. Zakona precizno navode radnje koje se smatraju uznemiravanjem na radu. Tako se među 10 takvih radnji navode i fizičko nasilje ili prijetnja fizičkim nasiljem, verbalni napadi, obraćanje uz viku, prijetnju ili vrijeđanje, neprimjereni javni komentari ličnih svojstava i osobina radnika, te upućivanje vulgarnih komentara.
 
Zakon određuje i to da je poslodavac dužan osigurati efikasnu zaštitu od uznemiravanja na radu i da radni proces organizira na način koji sprečava takve pojave. Obaveza poslodavca je i informiranje i edukacija radnika i njihovih predstavnika o mobingu, te o njihovim pravima i dužnostima u tom smislu.

Kako se zaštititi od uznemiravanja?
 
Glava IV Zakona o zaštiti od uznemiravanja na radu propisuje proceduru za ostvarivanje prava na zaštitu od uznemiravanja na radu. Prema tekstu Zakona, postupak za zaštitu od uznemiravanja na radu ostvaruje se kod poslodavca, kod Agencije za mirno rješavanje radnih sporova i kod organa nadležnog za inspekcijski nadzor, kao i nadležnog suda.
 
„Radnik koji smatra da je izložen uznemiravanju na radu ima pravo da podnese zahtjev za zaštitu od uznemiravanja na radu kod poslodavca u roku od 30 dana od dana kada je posljednji put izvršena radnja uznemiravanja“, kaže se u članu 13 Zakona, te se dodaje kako je poslodavac dužan u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva, odnosno od dana pokretanja procedure provesti postupak zaštite od uznemiravanja na radu. Zakon nadalje precizno definira kako se provodi postupak i na koji način se on smatra okončanim.
 
“Radnik koji smatra da je pretrpio uznemiravanje na radu može da podnese prijedlog za mirno rješavanje spora Agenciji ili da podigne tužbu za zaštitu od uznemiravanja na radu, ukoliko se postupak kod poslodavca obustavi bez zaključenog sporazuma”, stoji takođe u tekstu zakona, koji određuje rok od tri mjeseca za navedene postupke radnika.
 
Među ostalim, Zakon propisuje i da pokretanje postupka za zaštitu od uznemiravanja na radu, kao i učešće u tom postupku ne može biti osnov za stavljanje radnika u nepovoljniji položaj u pogledu ostvarivanja prava i obaveza po osnovu rada, pokretanje postupka za utvrđivanje disciplinske, materijalne i druge odgovornosti radnika, otkaz ugovora o radu, odnosno prestanak radnog ili drugog ugovornog odnosa po osnovu rada i proglašavanje radnika viškom, u skladu sa propisima kojima se uređuju radni odnosi.
 
Zakon o zaštiti od uznemiravanja na radu određuje i sankcije u vezi s mobingom na radom mjestu. Tako u članu 25 Zakona stoji da će poslodavac biti kažnjen iznosom od 2.000 do 9.000 KM ako radnika i predstavnika sindikata ne informira i educira o mobingu, njihovim pravima i dužnostima. Za takav prekršaj predviđena je kazna do 900 KM za odgovornu osobu kod poslodavca.
 
Od 3.000 do 12.000 KM predviđena je kazna za poslodavca ako radniku ne osigura zaštitu od uznemiravanja na radu, ili ako, među ostalim, radnika koji je pokrenuo postupak zaštite stavi u neravnopravan položaj u odnosu na druge radnike, protiv njega pokrene postupak ili mu izrekne mjeru prestanka radnog odnosa. Za isti prekršaj odgovornoj osobi kod poslodavca predviđena je kazna od 200 do 900 KM.
 
„Ono što je bitno za nas kao nekoga ko predstavlja radnike Republike Srpske jeste da su definisane radnje uznemiravanja na radu, konkretne radnje koje je do sada jako teško bilo dokazati i naravno definisan je postupak za ostvarivanje prava na zaštitu od uznemiravanja na radu. Ovaj zakon će definitivno poboljšati radno zakonodavstvo, odnosno njegov glavni cilj jeste prije svega preventivno dejstvo“, kazala je Sandra Ristić, stručni saradnik za pravne poslove u Službi za besplatnu pravnu pomoć Saveza sindikata RS, a objavio je Sindikat na svojoj oficijelnoj internetskoj stranici.


Produkciju ovog teksta podržao Fond Otvoreno Društvo BiH
0 0

Kontaktirajte nas

 

 

Front Slobode
Đorđa Mihailovića 3/4
Tuzla, 75 000
Bosna i hercegovina
runiverzitet@gmail.com

Mapa