Vijest

Gordana Katana: Šta radnicima donosi restruktuiranje Željeznica RS?

Samo nekoliko dana nakon okončanog štrajka glađu preminuo je Čedomir Knežević. Zbog lošeg zdravstvenog stanja Knežević se obratio ljekaru nakon prestanka štrajka. Na pregledu je konstatovano da postoje ozbiljni srčani problemi, ali nije mogao nastaviti liječenje jer mu zdravstveno osiguranje nije bi

17.11.2017 10:49
Slika
Željeznice već godinama posluju s gubitkom pa je prema podacima Banjalučke berze akumulirani gubitak, zaključno s trećim kvartalom ove godine, dosegao iznos od 91,6 milion KM ( 45,4 miliona eura). Kreditno zaduženje ovog preduzeća je 130 miliona KM, dug Poreskoj upravi 44 miliona, radnicima po osnovu nezakonito umanjenog toplog obroka i naknada za prevoz se duguje 22 miliona KM. ( Podaci ministarstva saobraćaja i veza RS). Istovremeno Vlada na godišnjem nivou ŽRS subvencionira s 25 miliona KM i s tom praksom bi se trebalo prekinuti nakon što bude usvojen plan restruktuiranja.

Od dolaska na vlast koalicije SNSD, DNS i Socijalistička partija (2006. godina) ŽRS postale su mjesto političkog uhljebljavanja radnika. Predsjednik Sindikata radnika u transportu ŽRS-a Zlatko Marin ukazuje da su u radni odnos primani administrativni radnici dok je iz godine u godinu smanjivan broj izvršnog osoblja. O tome svjedoče i podaci da se uprava ŽRS-a odlučila na zatvaranje pojedinih manjih sekcijskih stanica, kako bi osigurala dovoljan broj izvršnog osoblja u većim stanicama poput Banja Luke i Doboja.

Radnici „glavna smetnja“

"Željeznice RS-a moraju povećati prihode i smanjiti rashode, a najveći trošak je radna snaga koja opterećuje ovo preduzeće", saopštio je ministar saobraćaja i veza RS Neđu Trninić. Trninić je član DNS-a kojoj su u raspodjeli „izbornog plijena“ na upravljanje predate ŽRS i čiji kadrovi rukovode tim javnim preduzećeme. Iako se Trninić tvrdi „da u ŽRS nije bilo političkog zapošljavanja“ Marin pita od kuda se onda pojavio višak radnika.

"Zapravo nemamo mi višak radnika, nego višak neradnika, političkih uhljeba koji ne obavljaju izvršne poslove", ističe Marin.

Prema planu restruktuiranja u periodu 2017.- 2021. godine ŽRS planiraju da za hiljadu radnika smanje broj zaposlenih. Dio njih, nakon što je Narodna skupština RS u septembru ove godine usvojila izmjene Zakona o Željeznicama, ostvarit će pravo na penziju ukoliko ima 40 godina staža bez obzira na starosnu dob. Ostali bi, sredstvima kredita Svjetske banke, trebali ući u program socijalnog zbrinjavanja, odnosno dobiti otpremnine zavisno od godina rada prevedenih u ŽRS-u prije nego budu upućeni na zavode za zapošljavanje.

Radnici ŽRS-a najmanje su plaćena radna snaga u nekom od javnih preduzeća u ovom bh. entitetu. Tako čak 30 posto njih ima platu nižu od najnižeg, garantivanog ličnog dohotka u RS-u koji je za ovu godinu iznosio 395 KM, pa im se shodno odredbama Zakona o radu doplaćuje ta razlika.
I dok se čeka početak restruktuiranja za radnike ŽRS-a ističe bez sumnje najteža godina, koju su obilježili protesti održani u proljeće ove godine i dva štrajka glađu najhrabrijih među njima. Razlog i protesta i štrajka glađu bile su neisplate naknada po osnovu toplog obroka i prevoza, te nemogućnost ostvarivanja prava na zdravstveno osiguranje. Naime, ŽRS su niz godina nisu izmirivale obaveze prema fondu zdravstvenog osiguranja, zbog čega su potpisale reprogram za izmirenje tih dugovanja. Sada se taj dug vraća preko leđa radnika. Naime, iako svakog mjeseca poslodavac vrši uplatu dooprinosa za zdravstveno osiguranje tak novac odlazi u vraćanje ranijeg duga, pa radnici ne mogu ostvariti pravo na liječenje kako za sebe tako i članove svojih porodica.

Štrajk glađu

U drugi ovogodišnji štrajk glađu u septembru je stupilo 12 radnika ŽRS. Zahtjev je bio isplata zaostalih dugovanja po osnovu naknada za topli obrok, prevoz te ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu. Podrška preko tri hiljade njihovih radnih kolega je izostala, a štrajk su prekinuli tek nakon što se u cijeli slučaj umiješao predsjednik RS Milorad Dodik. I naložio upravi ŽRS-a da izmiri zaostala potraživanja.

Za štrajk glađu radnici su se odlučili kao najradikalniji vid borbe za ostvarivanje svojih prava i to koristeći nedorečenosti Zakona o radu RS, koje su im i garantovale legalnost istog. No tumačenja uprave ŽRS-a i nadležnih inspekcijskih organa su bila drugačija. Protiv štrajkača pokrenut je disciplinski postupak, a prije nego je i okončan za „ nezakonit izostanak s posla“ materijalno su kažnjeni. Plate za septembar umanjene su im za 200 KM. Tako je nakon što mu je odbijena rata kredita Đuđo Mijatović primio iznos od 1,67 KM.

Samo nekoliko dana nakon okončanog štrajka glađu preminuo je Čedomir Knežević. Njegove kolega navode da je, bez izvršene obdukcije, konstatovano da je uzrok smrti plućna emobolija. Pojašnjavaju da se zbog lošeg zdravstvenog stanja Knežević obratio ljekaru nakon prestanka štrajka. Na pregledu je konstatovano da postoje ozbiljni srčani problemi, ali nije mogao nastaviti liječenje jer mu zdravstveno osiguranje nije bilo uplaćeno.

Mobing i sankcionisanje sindikalnih aktivista

Štrajkači glađu upozoravaju da su nakon povratka na posao izloženi svakodnevnom šikaniranju od strane svojih rukovodilaca. – Premještaju nas iz jedne u drugu radnu jedinicu, kontrolišu svaki korak, svaku rečenicu koju izgovorimo, navodi Ristić Slavko.

Uprava ŽRS u cilju preduprjeđivanja bilo koje vrste sindikalnog djelovanja nakon štrajka glađu odlučila se napraviti i svojevrstan presedan. Tako je predsjedniku Sindikata radnika u transportu i jednom od štrajkača glađu Zlatku Marinu jeddnostarno raskinula ugovor o sindikalnom djelovanju. S pozicije predsjednika sindikata ga ne mogu smijeniti, jer su ga birali radnici, ali ovim korakom su mu i te kako ograničili mogućnost djelovanja. Obrazloženje za ovu odluku uprave su „javna istupanja Marina u kojima je kritikovao stanje u ŽRS-u“.

Svaki oblik međusindikalne solidarnosti unutar samog preduzeća je, na žalost izostao. Naime u ŽRS-u djeluje čak osam sindikata. Neki od njih su nezavisni, drugi djeluju u okviru Saveza sindikata RS, a treći su članovi Konfederacije sindikata RS. Svi pokušaji da se na nivou kompanije organizuje krovna sindikalna organizacija do sada su ostali bezuspješni. Razlog tome, navodi Marin jeste činjenica da je u pojedinim sindikatima preko 60 posto radnika koji su na posao primljeni na osnovu partijske pripadnosti. Oni se nadaju, da će u okviru restruktuiranja sačuvati radan mjesta iako ih je većina zaposlena u administrativnim službama ŽRS-a.

„Socijalna projekcija“

Kao uvod u restruktuiranje uprava ŽRS-a u saradnji s Vladom RS sačinila je „Socijalnu projekciju“ posljedica samog restruktuiranja.

Iako je riječ o obimnom dokumentu u njemu se navodi niz pokazatelja koji se tiču stanja zaposlenosti u RS-u, zakonskih odredbi koje se odnose na programe socijalnog zbrinjavanja radnika, ali se suštinski ne dotiču pitanja šta će biti sa radnicima koji ostanu bez posla.

FABRIKA

Radni odnos nikada nije bio odnos jednakih

 

07.09.2017 20:41
Slika
Preuzeto sa www.masina.rs

O učincima važećeg Zakona o radu najbolje govori talas štrajkova koji se trenutno širi Srbijom. Povodom treće godišnjice od usvajanja ovog zakona osvrćemo se na njegove uredbe koje su postavile okvir za materijalno i socijalno nezadovoljstvo.

Kada se analiziraju zakoni kojima su bili regulisani radni odnosi tokom poslednjih decenija prošlog veka, može se lako primetiti da se oni u mnogim rešenjima suštinski ne razlikuju od današnjeg Zakona o radu. Neka prava su čak bila garantovana i u manjem obimu nego po sadašnjem zakonu (na primer, minimalno trajanje godišnjeg odmora od 18 dana, duže puno nedeljno radno vreme od 42 sata). Više se, naravno, pazilo na dobrobit i zbrinjavanje radnika u slučaju prestanka radnog odnosa bez njegove krivice. Kao iz bajke deluje odredba člana 21. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa iz 1989. godine da je minimalni iznos otpremnine u slučaju prestanka potrebe za radom – 24 lična dohotka. Da bi danas ostvario približan iznos takve otpremnine, zaposleni bi pre otkaza morao da radi kod poslodavca – 72 godine. Danas možemo samo da zamislimo detaljan disciplinski postupak, pa još uz to i dvostepen, kakav je bio u ono vreme, a kako najviši standardi zaštite prava i danas nalažu da bude uređen (a nije tako uređen, ni približno).

Ekstremnih razlika u tim propisima u odnosu na današnje vrste osnovnih prava iz radnog odnosa međutim – nema. Radni odnos je zadržao konture koje su tada normirane, jednostavno pre svega zato što ti elementi odgovaraju pojmu radnog odnosa kako je on shvaćen u ogromnoj većini država sveta. Postavlja se onda pitanje kako smo od „udruživanja rada“ iz osamdesetih godina XX veka došli do udružene bede radnika u drugoj deceniji XXI veka?

IZ ARHIVA

Slika 60
Slika 59
Slika 58

Fabrika

Intervju sa Fadilom Novalicem: Ne namjeravam odustati

24.06.2017 18:38
Slika
Preuzeto sa www.oslobodjenje.ba

Gospodine Novaliću, da li je vrijeme da napustite premijersku funkciju? Pala su dva bitna izvještaja iz 2016. godine, o radu Vlade FBiH i o izvršenju budžeta, reformski zakoni teško prolaze, probijaju se skoro svi rokovi za provedbu zadataka iz Reformske agende, a činjenica je da pljušte negativne kritike skoro poslije svakog Vašeg javnog istupa...

- Više nego očigledno je da je kampanja pred izbore planirane za slijedeću godinu već uveliko počela. Prve njene žrtve su neki od reformskih zakona, kao što je Zakon o PIO, ali i dva izvještaja koje ste pomenuli. I mi sad imamo dvije mogućnosti. Da se u tu kampanju uključimo, krenemo u smjene i ostavke i na taj način potpuno blokiramo Federaciju BiH ili da postupimo odgovorno i nastavimo s realizacijom mjera iz Reformske agende.

Svjestan sam da je prvo rješenje možda jednostavnije, no za građane Federacije BiH sigurno puno gore. Zato ne namjeravam odustati. Istina je da provedba zadataka teče sporije nego što bih želio, ali ohrabruju me rezultati koje postižemo čak i uprkos svakojakim opstrukcijama.
Iskreno, da li ste se dosad ikad pokajali što ste se prihvatili ovog posla? Bili ste predstavljeni kao uspješan privrednik, znači državna plata Vam nije trebala, a do premijerske funkcije niste gradili karijeru u SDA. Šta je Vaš interes da sjedite na vrućoj premijerskoj funkciji? Neki kažu da ste zainteresovani samo za namjensku industriju?

- Ovog posla sam se prihvatio jer sam želio moje iskustvo iskoristiti da pomognem u pokretanju ekonomskog oporavka Federacije BiH. Istina je da sam se ostvario kao poslovni čovjek i mislim da je sad moja patriotska obaveza da svoje znanje stavim na raspolaganje državi. Vjerujte mi da se nisam pokajao čak u onim najtežim trenucima kad su protiv mene vođene dobro osmišljene kampanje i kad sam bio meta opozicije i javnosti. Posao premijera sigurno nije lagan i nije jednostavno nositi se sa njegovim svakodnevnim izazovima, no velika je čast raditi za građane ove zemlje i veliko je zadovoljstvo posmatrati rezultate koje postižemo.
Vezano za namjensku industriju i njene rekordne uspjehe, nisam samo ja zaslužan, moram istaći ogromno zalaganje ministra Nermina Džindića (federalni ministar energije, rudarstva i industrije; op. a) i njegov tim koji su napravili i prave sjajne rezultate iz godine u godinu.

Znate li da se po kuloarima priča da će u predizbornoj kampanji za neuspjeh ove Vlade okriviti Vas, da će čak i iz Vaše stranke upirati prstom na Vas?

- Zaista nemam vremena da se bavim kuloarskim pričama niti mislim da možemo govoriti o tome da je Vlada Federacije BiH doživjela neuspjeh. Znam da je SDA prepoznala moja postignuća, vidite uostalom da predsjednik Izetbegović (Bakir, lider SDA; op. a) uvijek rado ističe u svojim intervjuima rezultate koje smo postigli, tako da mislim da slične priče nemaju nikakvog uporišta u stvarnosti.

Kako odgovarate na optužbe da građani Federacije BiH dosad ne osjete nikakve konkretne rezultate reformi koje radi Vlada na čijem ste čelu?

- Odgovarao bih na optužbe građana, no ovu vrstu optužbi najčešće plasiraju pojedini opozicioni političari koji nemaju pojma kako žive i šta misle građani ove zemlje, jer su oni sami obezbijedili svoju egzistenciju, nikad u životu nisu zaradili ni marke van budžeta i danas imaju višak slobodnog vremena da se preko društvenih mreža lažno predstavljaju kao glasnogovornici običnih ljudi.
Ja, za razliku od njih, znam odlično kako žive prosječni građani ove zemlje jer sam sve do marta 2015. godine svaki dan radio isključivo sa njima. Oni, moji bivši radnici - možete ih slobodno pitati – ali i kolege poslodavci, vide promjene.
Svjestan sam, naravno, da rezultati ne dolaze preko noći, no bitno je da budu održivi i da moji nasljednici – za razliku od mene – ne počinju mandat s praznim budžetom, zaostalim zakonodavstvom i radnicima na ulicama.
Možete li objasniti u čemu je problem: Vlada jednoglasno utvrđuje akte koji kasnije nemaju prolaznost ni kod parlamentarne većine? Zašto ministri iz SDA, HDZ-a BiH i SBB-a imaju jedinstven stav oko kojeg se kasnije svađaju parlamentarci iz tih istih stranaka?
- To je pitanje za predstavnike stranaka zašto ne podržavaju sopstvene ministre i ponekad se igraju opozicije. Djelimično sam na to pitanje već odgovorio: mislim da je na djelu preuranjena predizborna kampanja, no ne bih želio da govorim u ime drugih.
Svakako dobro ste primijetili da je Vlada Federacije BiH složna, da nema među nama nikakvih nepotrebnih rasprava i da smo uspjeli stvoriti pravi tim koji mislim da je svijetla tačka u političkom životu Federacije. Mi zaista radimo naš posao, trudimo se da iz naših kancelarija izađu što kvalitetniji zakoni i da na najbolji mogući način riješimo probleme građana.

Kako Federacija stoji finansijski?

- Mislim da je najbolji odgovor na to pitanje podatak koji je prošle sedmice predstavila ministrica finansija Jelka Milićević. Budžet Federacije BiH je u prva tri mjeseca ove godine ostvario suficit od preko 14 miliona KM i mi smo u suficitu prvi put od 2005. godine!
Još jedan podatak koji opovrgava često plasiranu tezu u medijima da je Federacija BiH u finansijskoj “dubiozi” tiče se vanjskog i unutrašnjeg duga. Dakle, mi smo najmanje zadužena država u regiji s daleko najboljom strukturom duga u kojoj dominiraju izuzetno povoljni krediti međunarodnih organizacija dok su skupa dugovanja kod komercijalnih banaka marginalna pojava.

U našem budžetu, nažalost, još dominira socijalna komponenta, ali mislim da uz ovakve pozitivne ekonomske pokazatelje možemo računati da ćemo u narednih nekoliko godina uspjeti da povećamo njegov razvojni dio.

Hoćete li našim čitaocima nabrojati bar pet dobrih rezultata Vlade FBiH na čijem ste čelu?

- Mogao bih ih nabrojiti puno više, no među pet najznačajnijih rezultata koje će iza sebe ostaviti ova Vlada posebno bih istakao stabilizaciju Penzionog fonda, usvajanje novog Zakona o radu koji ispunjava sve evropske standarde, konačno rješavanje sudbine velikog broja firmi iz Tuzlanskog kantona koje smo već navikli zvati “propalim preduzećima”, pa i brojne pozitivne statistike, prije svega rast BDP-a i prvi nakon rata rast broja zaposlenih.

Fabrika

Fabrika deterdženata Dita iz Tuzle prodata kompaniji Bingo

19.04.2017 16:00
Slika
Fabrika deterdženata Dita iz Tuzle prodata je danas kompaniji Bingo, ekskluzivno saznaje Faktor. Prodaja je obavljena sistemom slobodne pogodbe, a odbor povjerilaca Dite, koja je u stečaju, donio je odluku koja je prihvaćena u Općinskom sudu Tuzla. – Odbor povjerilaca prihvatio je ponudu kompanije Bingo d.o.o. u iznosu od 7.673.000 KM. Kupovinom se Bingo d.o.o. obavezao da će ostaviti svih 75 radnika koji trenutno rade i nastaviti proizvodnju – rekao je za Faktor Almir Bajrić, rukovodilac Ekonomsko-finansijske službe Fabrike deterdžanata Dita. Novcem od prodaje bit će uvezan kompletan radni staž svih radnika Dite, potvrdio je Bajrić, kako ovih koji trenutno rade, tako i onih koji više nisu uposleni u ovoj fabrici detrdženata. – Bit će dovoljno novca za isplatu onih u višem isplatnom razredu po Zakonu o stečaju FBiH, a to znači i da će radnici dobiti i osam zaostalih plaća. Razlučni povjerioci, odnosno banke Raiffeisen, Bora Banja Luka i Intesa San Paolo su se odrekle dijela potraživanja da bi se mogle izmiriti obaveze ka Fondu PIO/MIO – navodi Bajrić. On dodaje da će za ostale isplate razrede u stečaju postati između 200 i 300 hiljada KM. Do sada je bilo sedam javnih poziva za prodaju Dite, ali su svi okončani bezuspješno. Da bi Bingo definitivno preuzeo upravljanje fabrikom, potrebno je da uplati novac, a rok za to je 30 dana te da nakon toga prihvati i sve obaveze iz ugovora.
Preuzeto sa: http://tuzlanski.ba/ekonomija/fabrika-deterdzenata-dita-iz-tuzle-prodata-kompaniji-bingo/

Zabava/ Kultura

Izlet u Mostar

12.04.2017 20:41
Slika
Postoji interesovanje i volja da se organizuje izlet u Mostar, koji će se najvjerovatnije desiti 13. ili 20. maja (subota), uglavnom između 1. Maja i početka Ramazana. Karta će koštati oko 20 KM, a spisak za zainteresovane ćemo ostaviti na portirnici. Razmislite, nagovorite se, ostavite koju markicu u džepu i vidimo se u Mostaru.

 

Sve detaljnije informacije postavit ćemo ovdje, na isto mjesto, naknadno i blagovremeno.

                                                                                           Radnici i RU

Zabava/ Kultura

Otvorena učionica

12.04.2017 20:32
Slika
Naredna Otvorena učionica sa prof. Zlatanom Begićem na temu neustavnih odredbi zakona o stečajnom postupku, apelaciji Ustavnom sudu i drugih usko vezanih zakona,  bit će održana 15. aprila (subota) u 18:00h u prostorijama Međunarodne galerije portreta. Svi zainteresovani su pozvani na druženje, učenje i razgovor.

Fabrika

Fabrika Konjuh u potrazi za partnerom koji će kupiti fabriku i nastaviti s proizvodnjom

12.04.2017 20:28
Slika
Preuzeto sa www.klix.ba

Delegacija Vlade Tuzlanskog kantona danas je posjetila fabriku namještaja Konjuh u Živinicama i pozvala građane da kupovinom namještaja pomognu stabilizaciji poslovanja nekadašnjeg giganta.
Uprkos stečaju, "Konjuh" je od oktobra prošle godine nastavio s proizvodnjom, a u fabrici trenutno radi 27 radnika koji izrađuju namještaj za učionice, kancelarije i domove.

"Ono što me raduje jeste da se povjerenje kupaca polako vraća u Konjuh. Od stečajnog upravnika smo čuli da se stari strateški partneri sa kojima je Konjuh već radio polako vraćaju. Već su dogovoreni i određeni poslovi. S druge strane, tu smo i da vidimo kako i na koji način doći do strateškog partnera koji bi preuzeo Konjuh jer rješenje nije pokretanje proizvodnje u stečaju, to može biti privremeno. Krajnji naš cilj je zajedno sa stečajnim upravnikom sa organima stečajnog postupka, povjeriocima i skupštinom da pokušamo doći od strateškog partnera koji bi kupio Konjuh i zadržao proizvodnju", rekao je Bego Gutić, premijer Tuzlanskog kantona.

Fabrika

Suđenje bivšim direktorima Dite: Naloženo dodatno vještačenje poslovanja

12.04.2017 20:25
Slika
Preuzeto sa www.klix.ba

Na suđenju bivšim direktorima Fabrike deterdženata Dita za zloupotrebe položaja, Sudsko vijeće Kantonalnog suda u Tuzli odobrilo je zahtjev tužilaca da se izvrši dodatno vještačenje povrata robe iz kompanije Lora upućene Diti.
Tužilac Kenan Balić zatražio je da se izvrši dodatno vještačenje povrata robe koju je potpisao optuženi Adnan Džidić za 2014. godinu.

“Također, tražimo vještačenje povrata robe koju su potpisale druge osobe prije Džidića, te koliko je vraćene robe Lora platila Diti”, rekao je Balić.

Vještaci Lejla Hadžić i Mirza Halilović su prethodno na suđenju Abdulahu Šahmanoviću i Adnanu Džidiću, bivšim direktorima Fabrike deterdženata Dita, iznijeli nalaz vještačenja povrata robe iz sarajevske kompanije Lora upućene tuzlanskoj Diti.

Zabava/ Kultura

Industrijsko naslijeđe na prostoru Bihaća - između realnosti i vizije

01.04.2017 13:50
Slika
U periodu od 21. - 22.03.2017. članovi incijative Radnički Univerzitet posjetili su bihaćki simpozij pod naslovom „Industrijsko naslijeđe na prostoru Bihaća - između realnosti i vizije“. Dvodnevni skup ponudio je prisutnima nekoliko predavanja, okrugle stolove, umjetničku izložbu, a u postprodukciji realizirani su video prilozi u saradnji sa Udruženjem Abc.ba iz Bihaća i Gradskom galerijom Bihać. Simpozij je otvoren predavanjem Borisa Budena - "Umjetnost i društvo u neovernakularnoj kulturi", u Gradskoj galeriji u Bihaću. Buden je kroz primjere jezika u užem i širem kontekstu ukazao na kompleksnost vremena i prostora unutar kojeg živimo. Budenovo predavanje otvorilo je niz pitanja na kojima prisutni aktivisti kontinuirano rade - Što još pod uvjetima neovernakularne kulture znače pojmovi kao kulturna baština, kulturna historija i kulturni identitet? Imaju li lokalni kulturni narativi uopće još veze s globalnim kulturnim procesima? Može li se sjećati lokalno, a živjeti globalno? Nakon Budenovog predavanja održan je okrugli sto pod nazivom "Kulturni aktivizam u postindustrijskom kontekstu", u kojem su učestvovali aktivistica i osnivačica Udruženja "Akcija" iz Sarajeva Aida Kalender, umjetnik i aktivista iz Sarajeva Damir Nikšić i profesorica Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli Jasmina Husanović, ujedno i članica inicijative Radnički Univerzitet. U ovom panelu predstavljeni su ključni projekti na polju aktivizma u Bosni i Hercegovini iz zadnjih nekoliko godina. Drugi dan simpozija počeo je u prostorijama nekadašnjeg tekstilnog kombinata "Kombiteks" sa predavanjem njegovog stečajnog upravnika Šefika Smlatića, pod nazivom “Kombiteks - iizmeđu prošlosti i nade", i predavanjem "Dizajnerska produkcija u bihaćkim preduzećima u vremenu socijalizma", profesora Irfana Hošića. Ova dva predavanja okupila su, pored studenata Tekstilnog odsjeka, i studente Odsjeka za bosanski jezik i književnost Univerziteta u Bihaću, a u drugom dijelu predavači Amir Husak sa The New School iz New Yorka i Hajrudin Hromadžić sa Sveučilišta u Rijeci poveli su studente na sesiju predavanja održanim u napuštenim i devastiranim prostorijama tvornice.

Simpozij u Bihaću bio je odlična prilika za umrežavanje i razmjenu iskustava sa terena, iskustava aktivista angažiranih u društvenom prostoru te otvorio vrata za dalju suradnju aktivista Tuzle, Bihaća, Sarajeva, Banja Luke te aktivista iz regiona.

U narednom periodu incijativa Radnički Univerzitet, u sklopu projekta “Re-Imagining the Justice with Workers” nastaviti će saradnju sa Bihaćem i Banja Lukom, te planira niz radionica i intenzivnih seminara na temu društvene pravde, odgovarajući na pitanja : Šta je privatizacija?, Kako danas pričati o društvenom dobru?. Cilj intenzivnih seminara jeste ponuditi nove modalitete zajedničkog rada društvenih aktera uvodeći novu sintagmu – Fabrika = Univerzitet.

NAGRADNA IGRA-REKLAMA ZA DITU

 

21.02.2017 11:27
Slika


Radnički univerzitet poziva sve zainteresirane da se uključe u nagradnu akciju pravljenja reklame za Ditine proizvode. Reklama može biti u formi videa, fotografije, pjesme ili umjetničke instalacije a stavlja se na facebook stranicu Radničkog univerziteta. Reklama sa najvećim brojem "lajkova" osvaja prvu nagradu u novčanom iznosu od 150 KM a reklama sa drugim najvećim brojem "lajkova" osvaja poklon bon Ditinih proizvoda u vrijednosti od 50 KM.

Nagradna akcija traje do 31. marta 2017.

Poziv na Otvorenu radionicu "Dizajn i kriza"

 

21.02.2017 11:09
Slika

Javno predavanje dr.sc. Irfana Hošića

 

 

DIZAJN I KRIZA: INTERVENCIJE U AKADEMIJI I ZAJEDNICI

 

Nastavni kolegij Dizajn i kriza, koji se realizira na Tekstilnom odsjeku Univerziteta u Bihaću (ljetni semestar 2016/17.), predstavlja laboratorijski prostor produkcije novih društvenih vrijednosti, afirmacije ideje dizajna, umjetnosti i socijalnog eksperimenta u novonastalom postindustrijskom društveno-ekonomskom ambijentu.

 

Kolegij pokušava istražiti razvojnu nit dizajnerske produkcije počev od kasnog socijalizma SFR Jugoslavije do postsocijalističkog prekarijata – od osamostaljenja Bosne i Hercegovine do danas – sa laganim fokusom na industrijsku tradiciju Bihaća i bihaćke regije.

 

Dizajn i kriza uspio je do sada animirati lokalne aktiviste, nevladin sektor, lokalnu zajednicu, umjetnike i dizajnere, da osmisle novu strategiju djelovanja, saradnje i oblikovanja novih društvenih vrijednosti angažovanog socijalnog senzibiliteta.

 

Dizajn i kriza je jedan od dvanaest pobjedničkih projekata u okviru nagrade Patterns Lectures koju već gotovo cijelu deceniju dodjeljuju austrijski Erste Stiftung i WUS Austria.

 

Javno predavanje se održava u četvrtak, 23.2.2017. u 16:00 u Američkom kutku Narodne i univerzitetske biblioteke “Derviš Sušić”.

Dr.sc. Irfan Hošić je historičar umjetnosti zaposlen kao docent na Tekstilnom odsjeku Univerziteta u Bihaću. Polje njegovog istraživanja je savremena bosankohercegovačka umjetnost, te umjetnost, arhitekura i moda iz šireg konteksta u prizmi krize. Do sada je objavio knjigu Iz/van konteksta. Ogledi i kritike iz umjetnosti, arhitekture i mode (Connectum, Sarajevo 2013.).


Šta drugi pišu

Ko je kupio imovinu Livnice čelika Tuzla?

tuzlanski.ba

02.03.2017 17:10
Slika
Danas je u medijima objavljena informacija kako je na šestom usmenom nadmetanju u Općinskom sudu Tuzla prodata imovima Livnice čelika Tuzla ali da će ime kupca biti poznato u narednih mjesec dana do kada je i rok za uplatu novca. Početna cijena imovine Livnice čelika Tuzla što uključuje i zemljište ukupne površine 33.751 metar kvadratni, ne veoma atraktivnoj lokaciji u Tuzli u ulici Bosne Srebrene iznosila je 10.811.161 KM. | Preuzeto sa: http://tuzlanski.ba/ekonomija/otkrivamo-ko-je-kupio-imovinu-livnice-celika-tuzla-za-skoro-14-miliona-km/

Bez plate 30 mjeseci - Radnici KHK Lukavac stupili u štrajk

Tuzlanski.ba

21.02.2017 07:11
Slika
Radnici KHK d.d. Lukavac 30 mjeseci su bez plata, staž nije uplaćen od 2010. godine, nemaju topli obrok, prevoz, rade u hladnim prostorijama bez ikakvih uslova za rad. A većinski vlasnik firme GIKIL je upravo KHK d.d. Lukavac, kao suosnivač firme. Nebriga Vlade i menadžementa KHK d.d. Lukavac kao i osnovane firme GIKL dovela je radnike u bezizlaznu situaciju, navodi se u saopćenju. | Preuzeto sa: http://tuzlanski.ba/infoteka/bez-plate-30-mjeseci-radnici-koksno-hemijskog-kombinata-lukavac-stupili-u-strajk/
| Preuzeto sa: http://tuzlanski.ba/infoteka/bez-plate-30-mjeseci-radnici-koksno-hemijskog-kombinata-lukavac-stupili-u-strajk/

Život u Titovoj SFRJ - Kad je radnik bio gospodin

Tuzlanski.ba

20.02.2017 19:18
Slika
Historija govori da radnici nikada u praksi (bar u to vrijeme i unutar socijalističkih zemalja) nisu dignuti na takav pijedestal na kojem su bili u samoupravnoj Jugoslaviji. | Preuzeto sa: http://tuzlanski.ba/oko-nas/region/zivot-u-titovoj-sfrj-kad-je-radnik-bio-gospodin-video/http://tuzlanski.ba/oko-nas/region/zivot-u-titovoj-sfrj-kad-je-radnik-bio-gospodin-video/

Kantonalni sud u Tuzli: Naloženo dodatno vještačenje poslovanja Dite

frontslobode.ba

17.02.2017 19:32
Slika
Na suđenju bivšim direktorima Fabrike deterdženata “Dita” za zloupotrebe položaja, Sudsko vijeće Kantonalnog suda u Tuzli odobrilo je zahtjev tužilaca da se izvrši dodatno vještačenje povrata robe iz kompanije “Lora” upućene “Diti”.http://www.frontslobode.ba/vijesti/vijesti/104760/kantonalni-sud-u-tuzli-nalozeno-dodatno-vjestacenje-poslovanja-dite

Koja je svrha Agencije za reviziju privatizacije?

frontslobode.ba

17.02.2017 19:37
Slika
U Bosni i Hercegovini izvršeno je na stotine sumnjivih privatizacija, a nažalost taj proces se nastavlja i dalje. Svjedoči tome i privatizacija Fabrike duhana Sarajevo, TTU-a, Krivaje i drugih kompanija, piše NAP.http://www.frontslobode.ba/vijesti/politika/104753/koja-je-svrha-agencije-za-reviziju-privatizacije
Feb 7, 2014
Glas Dite je dokumentarni film nastao u produkciji Fronta slobode - Tuzla.
Borba radnika Dite i vapaj za sređivanje situacije koja je zadesila ovu fabriku i mnoge druge u Bosni i Hercegovini. Film je nastao u vrijeme velikih protesta ispred fabrike deterdženata Dita - Tuzla u decembru 2012. godine. Intervju je vođen sa predsjednicom štajkačkog odbora Eminom Busuladžić.
0 0

Kontaktirajte nas

 

 

Front Slobode
Kaldrma 2
Tuzla, 75 000
Bosna i hercegovina
runiverzitet@gmail.com

Mapa